Page 41 - Monografija VVA
P. 41

VAZDUHOPLOVNA VOJNA AKADEMIJA
                                  VAZDUHOPLOVNA VOJNA AKADEMIJA

                                        185.lbap(š) u sistemu obuke pilota


               Dana 24. 07. 1949.  godine  u  Ljubljani je formiran 185.lbap(š)  sa zadatkom  usavršavanja
               obuke pilota Više oficirske pilotske škole, sa sedištem u Ljubljani. On je u svom sastavu imao
               tri  eskadrile  i  to:  1.  lovačka  eskadrila  naoružana  avionima  JAK-3 i  JAK-9P, 2. jurišna
               eskadrila naoružana avionima IL-2, i 3. bombarderska eskadrila naoružana avionima PE-2, te
               štabno avijacijsko odeljenje (šao) sa avionima PO-2 . Prvi komandant puka bio je kapetan prve
               klase Luka Popov. Prve slušaoce puk dobija 25. 11. 1949. godine, a potom se klase slušalaca
               ređaju, sve do prestanka rada ove škole.












                                    Avion Il-2                                   Avion P-2

               Meseca novembra 1953 . godine puk, pod komandom majora Đemila Bukovca, je prebazirao
               na aerodrom Pula i ulazi u sastav LŠC iz Mostara sa zadatkom borbene obuke pitomaca i
               pilota.  U  celom  ovom  periodu,  puk  je  bio  i  značajna  borbena  snaga  RV,  gde  je  u  vreme
               tršćanske krize, bio u prvoj liniji odbrane zemlje .
















                               Avion JAK-3                               Avion UJAK-9



               Početkom 1954. godine puk dobija na obuku prvu klasu PPŠ. U drugoj polovni te godine, u
               puk  dolazi  kompletna  8.  klasa  ŠAOA,  koju  čini  130  pitomaca,  koji  su  posle  mesec  dana
               promovisani u čin potporučnika, a letačko zvanje su dobili pre dolaska u Pulu, po završetku
               treće  godine  školovanja  pitomaca.  Puk  je  u  to  vreme  imao  dve  eskadrile.  Prva  je  bila
               naoružana  avionima  UJAK-9, JAK-3 i  JAK-9P, a druga eskadrila je  dobila nove avione
               domaće  proizvodnje  S-49C . Aerodrom  Pula  je  u  to  vreme  bio  neuređen.  Raniji  italijanski
               aerodrom „Valtura di Pula“ imao je nekoliko objekata pored puta za Rijeku. Betonska poletno
               sletna staza je u to vreme (1954. godine) bila u fazi izgradnje. Bila je dugačka dva kilometra,
               bez betonskih prilaza istoj. Stajanka aviona je bila na travnatom terenu današnjeg sportskog
               igrališta.  Na  ovom  prostoru  bilo  je  parkirano  oko  50  aviona.  Poseban  problem  u  letačkoj
               obuci  je  bilo  voženje  aviona  (rulanje)  po  zemlji  pri  povratku  i  odlasku  na  let.  Rulalo  se
               prostorom između dva reda aviona. Slaba vidljivost iz kabine, te odsustvo staze za voženje
               bili su veći problem nego letenje.





                                                         – 40 –
                                                           40
   36   37   38   39   40   41   42   43   44   45   46